Iz novine ,,DOMAĆA APOTEKA" br. 27 - Savet farmaceuta

Srčana insuficijencija je stanje organizma kada srce ne može adekvatno da pumpa krv. Kao posledica slabosti srca dolazi do toga da metabolički zahtevi tkiva i organa ne mogu biti zadovoljeni, pa se javlja slabost funkcije organa i organizma u celini. Određena stanja, poput koronarne bolesti ili visokog pritiska, postepeno slabe srce, pa ono više nije u stanju da zadovolji potrebe organizma za kiseonikom. Srčana slabost je u poslednje vreme vrlo često stanje i zahteva doživotnu terapiju.
Simptomi:
– nedostatak vazduha i otežano disanje
– umor i slabost
– pospanost
– oticanje nogu i članaka
– oticanje trbuha
– nepravilan i ubrzan rad srca
– uporni kašalj
– pojačano mokrenje
– gubitak apetita i mučnina
– pad koncentracije
– bol u grudima
Simptomi se najčešće manifestuju pri fizičkom, a povremeno i emocionalnom naporu. Kako sindrom srčane insuficijencije napreduje, simptomi se javljaju pri sve manjem naporu, pa čak i u mirovanju.
Kod zdravog srca, ejekciona frakcija (količina krvi koju srce ispumpa tokom svake kontrakcije) iznosi 50% ili više, što znači da se više od polovine krvi koja ispunjava srčanu komoru izbacuje pri svakom otkucaju srca. Kod srčane insuficijencije ovaj procenat je znatno manji. Najčešće slabost srca počinje insuficijencijom leve komore i može obuhvatiti samo jednu stranu srca — levu ili desnu komoru — ili celo srce.
Bolesti koje mogu uzrokovati srčanu slabost:
– povišen krvni pritisak (hipertenzija)
– bolesti srčanih zalistaka
– oštećenja srčanog mišića
– miokarditis
– urođene srčane mane
– srčane aritmije
Najčešći faktori rizika za razvoj srčane insuficijencije:
– hipertenzija
– koronarne bolesti srca
– infarkt miokarda
– dijabetes
– određeni lekovi (za dijabetes i aritmije)
– problemi sa spavanjem, poput sleep apnee
– virusi
– alkoholizam
– pušenje
– gojaznost
– aritmije
Kako se uspostavlja dijagnoza srčane insuficijencije?
Neophodne su sledeće dijagnostičke procedure:
– EKG
– laboratorijske analize krvi i urina
– rendgen srca i pluća
– merenje ejekcione frakcije
– ergometrijski test opterećenja
– koronarografija
– kateterizacija srca
– magnetna rezonanca srca
Prilikom analize laboratorijskih nalaza krvi i urina, bitno je obratiti pažnju na nivoe natrijuma, kalijuma, albumina, kreatinina, enzima jetre i hormona štitaste žlezde.
Moguće komplikacije srčane insuficijencije
Ukoliko se ne leči adekvatnom terapijom, srčana slabost može dovesti do:
– oštećenja bubrega, jer zbog srčane insuficijencije dolazi do smanjenog dotoka krvi do bubrega, što dovodi do njihovog oštećenja
– srčanih aritmija
– oštećenja jetre, jer srčana slabost dovodi do nakupljanja tečnosti i pritiska na jetru, što može dovesti do njenog oštećenja
Lečenje srčane insuficijencije
Kod nekih bolesnika, pravilnom upotrebom lekova, srčana insuficijencija se može poboljšati. Međutim, kod drugih je ponekad neophodna transplantacija srca ili ugradnja ventrikularnih uređaja, što spada u neframakološke mere lečenja.
Iako je ozbiljno stanje, srčana insuficijencija kod velikog broja osoba može biti značajno usporena, a kvalitet života unapređen. Postoji niz terapijskih modaliteta koji mogu ublažiti simptome i zaustaviti ili usporiti progresiju bolesti.
Osnovni ciljevi farmakološke i neframakološke terapije su:
– ublažiti simptome i poboljšati kvalitet života
– usporiti napredovanje bolesti
– smanjiti potrebu za čestim posetama lekaru i hospitalizacijom
– produžiti život pacijentu
Prevencija srčane slabosti
Prevencija se sprovodi smanjenjem faktora rizika. Kontrolom ili eliminacijom faktora kao što su visok krvni pritisak, gojaznost, pušenje, ali i uz upotrebu lekova, kao i primenu dijetetskih saveta — poput uravnotežene ishrane i umerene fizičke aktivnosti — bolest se može izbeći i držati pod kontrolom.

Tekst napisala:
mr. ph. spec. Vesna Stanković-Kojić
specijalista farmaceutske zdravstvene zaštite
Apoteka Stanković
Gornjogradska 50, Zemun
tel. 064/1425662